Hašimoto tiroiditis: praćenje, lečenje i prevencija

November 29, 2022

Hašimoto tiroiditis je naziv za hroničnu bolest štitaste žlezde koja nastaje autoimunom rekacijom, koja vremenom uništava njene ćelije dovodeći do smanjenog izlučivanja hormona, uvećanja cele žlezde i promene tkiva zbog stvaranja cista i čvorića. Ova bolest se javlja češće kod žena, sa učestalošću 1-4 osobe na 1000 stanovnika, i najčešće u starostnoj dobi 40-50 godina. Bolest se manifestuje brojnim i raznovrsnim opštim znacima autoimune bolesti i znacima smanjene funkcije izlučivanja hormona, takozvane hipotireoze.

Dijagnoza se postavlja lekarskim pregledom, analizom hormona štitaste žlezde, antitela i ultrazvučnim pregledom vrata. U sklopu analize krvi određuje se više hormona i to hormoni štitaste žlezde T 4 i T 3 , ali se po protokolu radi i analiza hormona hipofize TSH , jer se na osnovu njegove vrednosti uvodi lek za hipotiereozu, a takođe se određuje se nivo AtTg, i AtTPO, odnosno antitela na Tg i TPO. Moguće je da su hormoni u granicama normalnih varijeteta ali da je nivo oba antitela povišen ili je povišen samo jedan. U tom slučaju se smatra da nema bolesti i lekari ne predlažu mere lečenja, već samo godišnje kontrole. Ultrazvučni pregled je potreban da se ustanovi da li je hronični zapaljenski proces u početnoj fazi ili je došlo do promene delova organa koji su stradali usled zapaljenske reakcije pa su zamenjeni ožiljnim tkivom u obliku trakica, čvorića i cisti, koje se vremenom uvećavaju. Na ovom terenu može nastati tumor ili karcinom , koji se leče operacijom, pa se zato predlažu dodatne analize tumor markera tireoglobulin i kalcitonin na šest meseci, zajedno sa utlrazvučnom kontrolom.

Lečenje započinje kada se nivo hormona promeni, bilo da je to hipertireoza ili hipotireoza. Lečenje hiperitireoze traje godinu i po dana bez prestanka, a ukoliko nastane hipotireoza, smatra se konačnom pa se prepisuje lek koji je sintetski hormon T4. Uvođenje terapije je postepeno s tim da se pun efekat leka očekuje za 6 do 8 nedelja.

U slučaju kada je nivo hormona u granicama a sama štitasta žlezda bez promena veličine i oblika, smatra se da je Hašimoto u početnoj fazi. Ako je u ovom slučaju nivo antitela povišen, to je znak da je autoimuna reakcija započeta. Autoimune reakcije doprinose razvoju autoimunih bolesti, i nije retka pojava da jedna osoba dobije više od jedne autoimune bolesti. Najčešće autoimune bolesti su Hašimoto tiroiditis, M graves, alergije, psorijaza, reumatoidni artirtis, Suvi sindrom, multipla skleroza, celijakija, astma i mnoge druge. S obzirom da ne postoji gen koji dovodi do nastanka autoimunih bolesti, smatra se da brojni faktori iz spoljašnje sredine mogu biti okidači za nastanak autoimune reakcije. U faktore okidače se ubrajaju virusi Epštajn Bar, citomegalo, herpes potom bakterije iz grupe Streptokokus, Stafilokokus i Helikobakter pilori, a njihov značaj je u tome što mogu pouzrokovati hronične infekcije i urušavanje imuniteta. Okidači za nastanak autoimne rekacije mogu biti crevne bolesti, disbalansi hormona, kao na primer kortizol koji se povišeno luči u prolongiranom stresu ili estrogen u visokim količinama koje se daju u lečenju steriliteta, različite vrste toksina. Ishrana koja nije raznovrsna, a sadrži puno brašna, šećera, transmasnih kiselina, konzervansa, aditiva i ne sadrži dovoljno svežih namirnica, povrća i vlakana, pogoduje razvoju usporenog i nepotpunog varenja koje ne daje dovoljne količine hranljivih materija i stvara uslov za razvoj mnogih bolesti, kao i autoimune reakcije.

Ustanovljeno je da u Hašimoto tioriditisu postoji manjak niza hranljivih materija, vitamina i minerala, u prvom redu vitamina D, mada se pominje niz drugih nutrijenta koji su važni za metabolizam. U saradnji sa doktorkom Danijelom Ristić Medić, sačinjenje su preporuke sa ishranu sa preventivnim merama za Hašimoto tiroiditis. Ove preporuke sadrže u prvom delu opšte napomene o odnosu pojedinih vrsta namirnica, količine tečnosti, količine namirnica sa nutrijentima koji deluju antizapaljenski, olakšavaju funkciju hormona, potom u drugom delu postoji niz preporuka sa eliminacionom dijetom radi bolje funkcije creva, dok u je u trećem delu preporuka nutritivna medicinska terapija koja se određuje prema laboratorijskim rezultatima a u saradnji sa doktorom, radi procene suplemenata i probiotika. Preventivne mere obihvataju preporuke za promenu sedećeg načina života. Preporuke nisu opšte, već su prilagođene pojedinačno svakoj osobi i treba ih promeniti tokom tri meseca.

U prevenciji Hašimoto tiroiditisa potrebno je uraditi opšte i ciljane laboratorijske analize koje nam daju uvid koji su okidači autoimunog procesa kako bi mogli da ih izlečimo, i primeniti specifične, personalizovane, higijensko dijetetske mere.

 

Primarijus doktor nauka specijalista nuklearne medicine, naučni saradnik
Ana Koljević Marković, Institut za onkologiju i radiologiju Srbije

Povezani članci:

Konferencija za novinare o borbi protiv masovnih nezaraznih bolesti

Prema procenama Svetske zdravstvene organizacije, danas su hronične nezarazne bolesti vodeći uzroci umiranja kako u svetu, tako i u našoj zemlji. Samo u Beogradu kardiovaskularne, maligne, respiratorne bolesti ili dijabetes ima oko 400.000 ljudi. Nezarazne bolesti...