INTERVJU: profesor dr Veroslava Stanković, dijetolog

August 27, 2022

 

Umesto suncokretovog manje štetna alternativa je maslinovo ulje – od komina za kuvanje, a ekstra devičansko za prelivanje salata i kuvane obroke

U Srbiji 56 odsto odraslih osoba ima višak kilograma, a oko 23 odsto je gojazno. Taj broj brzo raste, pa su neke procene da će 2030. godine procenat ljudi sa viškom kilograma iznositi 28 odsto. Gojaznost, naročito abdominalna, odnosno oko stomaka, dovodi do pojave kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa tipa 2. Međutim, profesor dr Veroslava Stanković, dijetolog, upozorava da osim ovih već poznatih oboljenja, višak telesne mase može da uzrokuje i karcinom dojke, materice, prostate i debelog creva.

Zašto su nezdrava ishrana i brza hrana opasne po zdravlje?

Brza hrana je bogat „izvor“ skrivenih šećera i soli, nutrijenata koji dovode do visokog krvnog pritiska, porasta triglicerida u krvi, a ukoliko se stalno tako hranimo javljaju se gojaznost, dijabetes i ozbiljne kardiovaskularne bolesti.
Nezdrava ishrana obično podrazumeva, osim korišćenja brze hrane, unos velike količine masnog mesa i slatkiša, ali i neredovnih obroka. Sve ovo dovodi do pojave gojaznosti i svih komorbiditeta vezanih za ovu bolest.

Brzu hranu menjamo zdravim sendvičima, a stevija je najbolja alternativa za šećer

Koje štetne navike u ishrani možemo da zamenimo manje štetnim alternativama?

Brzu hranu možemo da zamenimo zdravim sendvičima koje smo kod kuće spremili, a koji sadrže salatu, posno meso, ribu ili kuvana jaja. Alternativa slatkišima je jedna voćka ili sveže ceđeni sok. Ustvari, ovde moramo na napravimo jednu distinkciju. Zdravija alternativa slatkišima bi bila jedna „voćka“. Međutim, svi se sećamo da kada pitamo: „da li ima nešto slatko da se pojede?“ nismo baš bili zadovoljni kada dobijemo čuveni odgovor: „Ima jabuka“. Ipak smo se nadali nekoj torti ili kolaču. Pa, ako nam jabuka nije zadovoljavajuće slatka i ipak biramo neki kolač, onda bi bilo dobro da izaberemo onaj koji u sebi sadrži neki prirodni šećer ili pak neku manje štetnu alternativu belom šećeru, poput stevije na primer. Obavezno moramo da uvedemo tri obroka dnevno uz jednu užinu.

Mlečni proizvodi kao što su kiselo mleko, jogurt i kefir imaju veoma malu količinu laktoze, pa mogu da budu odlična zamena za mleko kod osoba koje imaju intolerenciju

Primena koje manje štetne navike u ishrani je rezultirala stvaranjem zdravijih navika?

Najbolje rezultate u promeni u ishrani i stvaranju manje štetnih navika, ali i prevenciji gojaznosti daje uobročenost.

Šta su dobre alternative za ljude koji, recimo, imaju intoleranciju na laktozu i one koji ne smeju da koriste proizvode od pšeničnog brašna?
Mlečni proizvodi kao što su kiselo mleko, jogurt i kefir imaju veoma malu količinu laktoze, pa mogu da budu odlična zamena za mleko kod osoba koje su intolerantne na laktozu. Međutim, postoje ljudi kojima i fermentisani mlečni proizvodi stvaraju tegobe. Oni mogu da koriste alternative kao što su mleko od kokosa, ovsa i badema. Osobe koje boluju od glutenske enetropatije mogu da koriste proizvode od pirinča i kukuruznog brašna. Na tržištu postoji i brašno od kokosa koje može da bude odlična zamena pšeničnom brašnu.

Koja ulja mogu da budu dobra zamena za suncokretovo?

Najbolja zamena za suncokretovo ulje je maslinovo – od komina za kuvanje, a ekstra devičansko za prelivanje salata i kuvane obroke. Sve češće se kao zamena koristi i kokosovo ulje, koje ima zasićene masti kratkog lanca i samim tim veoma malo aterogeno dejstvo, ali i ulje od semenki grožđa, koje sadrži manji procenat omega-6 masnih kiselina u odnosu na suncokretovo.

Ukoliko neko ne može da se odrekne slatkiša, postoje li zdravije alternativne opcije?

Slatkiše i konditorske proizvode možemo zameniti sa takozvanim sirovim kolačima koji se prave od suvog i sirovog voća uz dodatak semenki i kakaoa, ili konditorske proizvode sa zamenama za šećer. Najbolja zamena za šećer je zaslađivač koji nema glikemijski indeks i kalorije, a koji sadrži malu količinu vitamina B kompleksa koji pomažu u metabolizmu šećera.

Veroslava Stanković

Povezani članci:

Konferencija za novinare o borbi protiv masovnih nezaraznih bolesti

Prema procenama Svetske zdravstvene organizacije, danas su hronične nezarazne bolesti vodeći uzroci umiranja kako u svetu, tako i u našoj zemlji. Samo u Beogradu kardiovaskularne, maligne, respiratorne bolesti ili dijabetes ima oko 400.000 ljudi. Nezarazne bolesti...

Održan okrugli sto o borbi protiv masovnih nezaraznih bolesti

U sklopu aktivnosti u okviru 28.Festivala zdravlja u Beogradu, organizovali smo 19. juna u Privrednoj komori Srbije Okrugli sto o borbi protiv masovnih nezaraznih bolesti. Na panelu se govorilo o faktorima rizika za pojavu ovih bolesti i predlozima kako se one mogu...

Prijavite se na našu e-mail listu!

* indicates required

Prijavite se na našu e-mail listu!

* indicates required